Četvrti dan Helem Nejse Talent Akademiije zaorkužen je panel diskusijom koja je okupila tri uspješne žene, a koje istražuju kompleksnu temu govora mržnje u kontekstu slobode izražavanja i zaštite prava drugih. U panel diskusiji učestvovale su Anida Sokol iz Media Centra Sarajevo, Tamara Skrozza stručnjakinja za medijsku etiku i Azra Husarić iz BIRN-a. Trećim segmentom Kritičkog razmišljanja moderirao je Vladimir Čolaković

Govor mržnje online predstavlja ozbiljan problem koji sve više utiče na društvenu atmosferu i pojedince. To je izražavanje koje podstiče ili propagira netrpeljivost, diskriminaciju ili nasilje prema pojedincima ili grupama na osnovu njihove pripadnosti određenoj grupi ili kategoriji, kao što su rasa, religija, nacionalnost, seksualna orijentacija ili drugi identitetski faktori.

Diskusija o govoru mržnje počela je sa pričom o nedavnom Skrozzinom iskustvu kada je režim u Srbiji je optužio da je pozvala na ubistvo lidera te zemlje. Tabloidi su objavljivali svakave vijesti u kojima je između ostalog navedeno da gospođa Skrozza, medijska stručnjakinja, poziva na nasilje. Kako je pojasnila na panelu, učestvujući u emisiji "Da sam ja neko" na nacionalnom emiteru, Skrozza je kazala da je u "noći s petog na šestog juni trebalo biti drugačije i da neki ljudi nisu smjeli biti više tu". Skrozza je podsjetila da su tada bili izbori i da je njena konstatacija bila vezana za izborni rezultat, odnosno da se trebalo "izabrati" drugačije: ne spominjući lidera ove države, apsolutno ne pozivajući na ikakvo nasilje. Ono o čemu je diskutovala na panelu Helem Nejse Talent Akademije bilo kako učitavanje sadržaja i izvlačenje iz konteksta može biti opasno. Ističe da je tokom svih dana dala samo jednu izjavu za medije jer nisu objašnjenja neophodna. Iako je država direktno targetirala ne štiteći njen integritet i sigurnost, Skrozza kaže da su sva udruženja novinara Srbije reagovala kao i ona međunarodna. 

"Imala sam podršku kolega što će zauvijek pamtiti. Očigledno u ovoj državi neko može biti optužen za nešto što nije uradio. Nisam rekla ništa nasilnog tipa pa da sam mogla nekog isprovocirati. To je užasno opasno. U Srbiji nemate više od 100 ljudi koji imaju hrabrosti da kažu nešto, zato smo vjerovatno svima problematični", rekla je Skrozza. Dodala je da su mnoge kolege novinari okarakterisali ovaj napad kao distrakciju sa nekih realnih stvari kao što su, na primjer, aktivne demonstracije u Srbiji. 

Anida Sokol je potom pojasnila da se ovakav slučaj naziva narativom mržnje te da takvih stvari ima i u Bosni i Hercegovini i upravo je opasan jer jer potiče druge osobe na takvo razmišljanje, čime nevina osoba može postati predmet mržnje. "Ovakvi sučajevi umanjuju povjerenje u medije", kazala je Anida. Razgovarajući o govoru mržnje u kontekstu slobode govora, Anida je pojasnila da je sloboda govora osnovno ljudsko pravo, zaštićeno brojnim konvencijama, ali nije apsolutno i isključivo je u konkretnim okolnostima. "Govor mržnje je svaki oblik komunikacije koji je ili pežorativn ili uključuje napad na osobe ili grupe na osnovu određenih karakteristika. Anida je potom pojasnila da negativna kritika vlasti nije govor mržnje, ali ako se neko vrijeđa jer je određenog etniciteta, roda, rase, onda imamo govor mržnje. Naglašava da je u razmijeanju govora mržnje važno da se razumije kontekst. 

"Uvijek govorimo o posljedicama kada pričamo o govoru mržnje, ali moramo raditi na prevenciji. Nama fali reforma obrazovanja", naglasila je Anida.

Jedan od vodećih problema u Bosni i Hercegovini, a koji se tiče govora mržnje jeste što osobe od autoriteta - pojedini državni lideri - eksplicitno šire mržnju u javnim nastupima. Azra Husarić je sa svojim timom istražila mržnju mapirajući je prema Krivičnom zakonu BiH. Istraživala je da li se na osnovu izjava državnika mržnja može širiti i da li će to pravosudne institucije procesuirati. Odogovor je, nažalost, negativan. Od 2021. godine, napisana je samo jedna optužnica, a Azra je navela primjer državnika BiH, Milorada Dodika koji je javno negirao genocid 25 puta otkako je to postalo krivično djelo 2021. godine. Azra je to okarakterisala kao zločin iz mržnje jer poziva na nasilje i netrepeljivost u jednoj zemlji. Navela je da je mržnja i okupljanje desničarskih grupa, murali sa prijetećim porukama, grafiti koji iskazuju mržnju. Glavni problem leži u tome kada državni funkcioneri pozivaju upravo na mržnju praveći jasnu polarizaciju u družtvu. "Važno je ko izgovara", rekla je ona. "Kada neko sa visoke funkcije kaže nešto i ne bude procesuiran, narod se osjeća toliko slobodno da može to isto izražavati", dodala je. Ipak je savjetovala da sve žrtve govora mržnje prijavljuju nadležnima pišući cijeli kontekst u kojem se nalaze te kako govor mržnje dovodi do posljedica. 

"Naše institucije ne postoje. Osjećaj slobode je od ličnog kapaciteta u srbiji. Govor mržnje dolazi s vrha države. Ali mislim da smo mi prevazišli govor mržnje: mi smo u govoru nasilja i on je vidljiv u svim aspektima društva. Vidljiv je u saobraćaju, u redovima", rekla je Tamara.

Bitno je zaustaviti govor mržnje iz nekoliko ključnih razloga. Prvenstveno, on direktno ugrožava bezbjednost i dobrobit onih koji su meta napada, stvarajući atmosferu straha i nesigurnosti. Drugo, podstiče polarizaciju društva i doprinosi dubljoj podjeli među ljudima. Treće, online prostor omogućava govor mržnje da se širi brzo i da utiče na širok krug ljudi, uključujući mlade ljude koji su posebno ranjivi na uticaj ovakvih sadržaja. Zaustavljanje govora mržnje zahtijeva angažovanje svih aktera društva, uključujući vladine i nevladine organizacije, platforme za društvene medije i pojedince. Neophodno je raditi na edukaciji ljudi o štetnosti ovakvih izražavanja, jačanju pravnih okvira koji regulišu ovakve aktivnosti i promovisanju kulture poštovanja različitosti i inkluzivnosti.

"Nekome je u interesu da mi živimo u ovakvom društvu, da se ne bavimo stvarima koje se nas direktno tiču. Političkim elitama odgovara polarizovano društvo i mi imamo takve vladajuće elite. Jedini su koji imaju koristi od govora mržnje. Ljudi su se umorili, a mlade snage su  se odselile. Nekome je u interesu da živimo u polarizovanom društvu, da se bavimo nacionalizmom. Srednjim vijekom se bavimo... Tako da ima ljudi, ima civilnog sektora, ima istraživanja, ima panela, ima školica, ima želja, ima projekata, ima organizacija, ima fondova, ima svega...samo nema više ljudi. Uništili su nas. Rješenje je samo da svako od nas vjeruje u nekakvu promjenu i da svako od nas vjeruje da je na pravoj strani. Da se trudimo da se ta polarizacija smanji, da govor mržnje nestane. Da uradimo sve da živimo život kakav nam naši političari ne bi poželjeli. Da živimo život u kojem oni nisu toliko bitni koliko nažalost jesu", zaključila je Tamara Skrozza. 

Sve dok postoji prostor za širenje govora mržnje, postojaće i rizik od negativnih posljedica po pojedince i društvo u cjelini. Zbog toga je od suštinske važnosti zajednički rad na stvaranju sigurnijeg i tolerantnijeg online okruženja za sve.