Peta noć programa "kritičko mišljenje"  istražila je prisutnost i utjecaj ženskih izvođača u muzičkoj industriji, s naglaskom na njihove izazove i prilike. Tihomir Radić, poznatiji kao Toshi Domaćin, ugostio je poznatog DJ-a i hip-hop aktivistu, Phat Phillieja koji se bavi promocijom hip-hop kulture više od dvije decenije. Phat Phillie je prepoznatljiv po svom doprinosu razvoju hip hop pokreta u regionu, kao i po svojoj sposobnosti da poveže umjetnike sa zajednicom i društvenim problemima. Osim toga, jedan je od osnivača hip hop udruženja i organizator raznih kulturnih događanja koja podstiču kritičko razmišljanje i dijalog među mladima.

Jedna od centralnih tema diskusije bio je program "She raps," koji ima za cilj osnaživanje žena u hip hopu, pružajući im platformu za kreativno izražavanje i aktivizam. 

Hip-hop je nastao kao odgovor na disco, rekao je Phat Phillie. Disco je bio veseo, kako Phillie ističe, dok su New York i Bronx gorjeli - društveno stanje je bilo labilno, kriminal je bio posvuda. U to doba, ekipa iz Blackouta iz Hrvatske je proizvodila muziku koja je bila angažovana i kritički nastrojena prema svemu što se dešavalo u to vrijeme. Uz tekst hip-hopa, važan je bio i flow. 

"Mi smo već devedesetih svirali bendove koji su bili iz Bosne ili Srbije u Zagrebu koji je bio dosta zatvoren.  Nije to bilo toliko primjenjivo u vrijeme nakon rata. Međutim, mi smo pustili demo "Minimalni rizik" čiji je autor bh. repera Edo Maajka na radiju 101 i odmah smo dobili trideset poziva. I jednostavno Edo je zasijao preko noći i bili smo sretni što smo ga otkrili", rekao je Phat Phillie. S tim u vezi, Phillie ističe da je teško da danas angažirani hip-hop dođe do velikog broja ljudi kao što recimo dolaze komercijalni izvođači. Danas postoji na desetine različitih derivata iz hip-hopa, posebno ističući i balkanski trap sa američkom produkcijom. Phat Phillie je naglasio da je i dalje vjeran tradicionalnom hip-hopu koji je svakako aktuelan, međutim, ističe da je potrebno još izvođača tog tipa da bi iskonska ideja hip-hopa opstala i da bi oni bili inspiracija drugima. 

"Ja sam počeo dovoditi Amerikance u Zagreb još 1997. godine, ne samo da Zagreb stavim na međunarodnu hip-hop mapu, već da se družim s njima, da učim od njih. Htio sam sjediti sa svojim herojima i pitati ih sva ona pitanja koja su me interesirala", objasnio je Phat Phillie. Smatra da je zagrebačka hip-hop scena tada bila inspiracija mnogim gradovima u regionu. Danas, sa druge strane, postoje fanovi koji slušaju samo domaći hip-hop, i to je super, kaže Phillie ističući da je pomogao da se realizira. 

"Lijepo je da danas od Slovenije do Makedonije sarađujemo sve više i jače kao i ova današnja saradnja Talent Akademije i Blackouta. Jako je bitna stvar da se Zagreb i Sarajevo povežu na još jedan način i da zajedno krenemo prema nekim novim projektima", istaknuo je on. 

Phat Phillie je u fazi realizacije projekta "She raps", platforma koja se bavi profesionalizacijom i emancipacijom reperica na Balkanu, Portugalu, Francuskoj i Belgiji. Nedavno su imali radionice sa repericama sa cijelog Balkana sa profesionalcima iz hip-hop industrije te su na kraju napravili nastup na kojem su najbolje krenule na evropski put. Pitanje je, gdje danas žena u hip-hopu, a podaci kažu da je samo 3% žena danas na ovoj sceni. Phat Phillie nastoji popraviti taj trend. Žene kroz "She raps" projektu putuju, udružuju se, a cilj je da naredne godine učestvuju na festivalima u regionu Exit, Ok fest i drugi. 

Panel je kroz pitanja polaznika obuhvatio i ključne teme kao što je uticaj hip hopa na društvo u regionu - Kako je hip hop oblikovao kulturni identitet i sociopolitičke pokrete mladih u našem društvu? Čuvanje nasljeđa hip hop kulture kao i diskusiju o važnosti autentičnosti, tradicije i očuvanja vrednosti koje hip hop predstavlja kroz generacije. Istražene su i poveznice regionalnog hip hopa sa svjetskom muzičkom industrijom, te kako se lokalni hip hop umjetnici mogu povezati sa globalnim trendovima i strategijama za internacionalizaciju njihovog rada.

Hip-hop je nastao kao glas potlačenih, kanalizirajući frustracije i nade marginaliziranih zajednica kroz ritam i poeziju. Kao jedan od najutjecajnijih kulturnih pokreta 20. stoljeća, hip-hop je postao snažna platforma za izražavanje društvene kritike, bunta protiv nepravde i poziva na promjenu. Tekstovi prožeti iskustvima urbanog života, često odražavaju stvarnosti s kojima se suočavaju mladi ljudi iz socioekonomski ugroženih sredina, govoreći o temama kao što su rasizam, siromaštvo, nasilje i policijska brutalnost. Kroz svoju sposobnost da dopre do globalne publike, hip-hop nije samo umjetnost, već i alat za društveni angažman i transformaciju. Kroz ovakve projekte poput "She raps", ženama se pruža podrška i prilika da zauzmu svoje mjesto na hip-hop sceni, čime se dodatno obogaćuje ovaj dinamični kulturni pokret.