Intervju

Kako je pristupačnost produkcije transformirala način na koji kreiramo muziku? Intervju s Toshi Domaćinom

Kao muzički producent uspješno djelujete na raznim projektima, a sarađivali ste sa mnogim umjetnicima iz regiona tokom svoje karijere, možete li nam ispričati Vašu priču kako ste se počeli baviti muzikom?

Jedan od glavnih krivaca zbog kojeg sam se počeo baviti muzikom je moj stariji brat koji je svirao gitaru i pjevao, i naravno, ja sam želio da budem kao svoj stariji brat. Tako sam i ja počeo da sviram i klavijature i gitaru. Na mene je utjecao još jedan član porodice, moj daidža-ujak, koji mi je poklonio prvu klavijaturu. On je više iz hobija svirao, a ja sam odrastao gledajući njega i ono što on radi. Ne mogu sada tačno da se sjetim kada sam se počeo baviti muzikom jer je to počelo u onim ranim godinama kojih se i ne sjećam najbolje.

Vi niste pohađali na muzičku akademiju već je Vaše formalno obrazovanje išlo u drugom smjeru, koji alati su Vam najviše pomogli dok ste učili o stvaranju muzike?

Nisam imao nikakvo formalno obrazovanje, ali sam pohađao niz kurseva, kako online tako i offline. Međutim, šta je najviše utjecalo na moje oblikovanje u muzici jeste upoznavanje i saradnja sa mnogim ljudima iz industrije. Naučio sam osnove i većinu toga savladao uz pomoć interneta, ali bez nekih saradnji i upoznavanja sa ljudima, postavljanja milion pitanja ne bi uspjelo. Svakako i dan-danas koristim YouTube i druge platforme za širenje svog znanja, ali kontakt sa ljudima koji imaju više iskustva, i moje samo iskustvo i snalaženje u raznim projektima i situacijama je način na koji sam najviše naučio. Dakle, internet, ljudi, želja i manjak straha da se upuštam u sve projekte koji mi se ponude. Važno je da nikada ne kažem „ne znam“, već da ja to mogu raditi i samom procesu prepustim da me nauči.

Uzimajući u obzir razvoj pristupačnosti alata kroz prošlost, muzička produkcija je danas pobjegla iz skupih studija u privatne domove, na koji način je dostupnost tehnologije i online resursa oblikovala Vaš put učenja?

Naravno da tehnologije danas oblikuju i muzičku industriju. Dostupnost tih alata danas je nevjerovatna i može se stvarati vrhunska muzika iz udobnosti doma, iz spavaći sobe. Tako je tehnologija utjecala i na moj put učenja pošto je moja generacija zahvatila boom tehnologije posebno kada govorimo o audio tehnologiji. Bitno je naglasiti da je audio inžinjering još uvijek mlada nauka: dosta je neistraženo područje, još uvijek jako često iznenadi neki novi softver, nešto što olakšava rad muzičkog producenta. Naravno i umjetna inteligencija koja je sve popularnija i popularnija – to su sve alati kojima se služe producenti, a ti alati u rukama dobrog majstora mogu biti korisni, a ako se neko ne odvaži da to koristi - džaba ti sva tehnologija ovog svijeta.

Smatrate li da je demokratizacija muzičke produkcije promijenila muzički pejzaž današnjice?

Mislim da je dostupnost promijenila muzički pejzaž današnjice, ali ja to vidim isključivo kao pozitivnu stvar. Mnogi koji imaju želju da se bave muzikom nisu mogli to raditi prije 20-30 godina, čisto zbog toga što nisu imali nikakve uslove za to. Danas sa osrednjim laptopom možeš praviti itekako ozbiljne kompozicije. Svakome jeste dostupno, ali postoji i velika zabluda da svako ko može napraviti hip-hop beat se može nazvati i muzičkim producentom. Potrebno je vladati svim segmentima muzičke produkcije da bi se neko mogao zvati producentom, počevši od kompozicije, preko teorije do tehnologije, i što je najvažnije, socijalnih vještina što je jako bitno za jednog producenta. Sve to čini muzičkog producenta, a ne samo tehnologija.

Kako je tehnologija u muzici promijenila mogućnosti za kreiranje zvuka?

Tehnologija je svakako utjecala na mogućnosti kreiranja zvuka, ali ipak ono što čini muziku je čovjek, odnosno njegova ekspresija. Tehnologija je bitna, ali kreativnost i ono što se treba artikulirati kroz muziku je ono najvažnije. Savladavanje tih alata koje je donijela tehnologija je krucijalno da bi se mogle donijeti kreativne ideje.

Koliko je bitno poznavanje muzičke teorije za produkciju? 

Obzirom da produkcija podrazumijava mnogo toga, muzička teorija je bitna za kompozitore. Međutim, bilo bi sjajno kada bi i producenti poznavali muzičku teoriju čisto zbog terminologije i komunikacije sa saradnicima jer to je sve ono što ubrzava proces, a svima je cilj da u što kraćem vremenu napravimo što bolji proizvod. Teorija nas tjera da razmišljamo i djelujemo brže. Sa druge strane, muzička teorija može biti i opterećenje zato što u muzičkoj teoriji učimo neka pravila, ali ta pravila u muzici ne moraju da vrijede. Ono što muziku čini progresivnom jeste ta beskonačna mogućnost istraživanja i kršenja svih pravila koje je neko postavio.

Kako mislite da će izgledati produciranje muzike u budućnosti?

Vjerujem da će umjetna inteligencija dosta oblikovati same procese muzičke produkcije, ali mislim da to neće znatno promijeniti proizvode i historijski tok koji imamo sa muzikom. Vjerovatno će biti sve lakše i lakše doći od ideje do realizacije, što je po meni super jer ćemo imati sve više i više muzike koja će biti nova i uzbudljiva. Time ćemo imati više muzike koja je generična, ali vjerujem da će biti individua koje shvataju šta je sve muzička produkcija u mogućnosti da kreira, a to je beskonačno puno opcija koje se, vjerujem, neće moći potrošiti za život ove civilizacije. Mislimo da je muzika dostigla neki vrhunac i da neće nastati neki novi žanr, ali se uvijek pojavi nešto što promijeni igru.

Zašto ste Vi muzički producent?

Više je razloga zašto sam muzički producent. Za početak imao sam širok spektar interesovanja unutar muzike. Nisam mogao da se odlučim ni za jedan instrument ni za jednu oblast unutar muzike pa mi je bio logičan slijed da postanem muzički producent koji je zapravo „ljepilo“ za sve ostalo. Onaj koji pakuje sve što ima na raspolaganju. Muzički sam producent jer obožavam da stvaram „platforme“ za druge izvođače i umjetnike kako bi oni mogli što bolje da se izraze. Nastojim da izvlačim iz svojih saradnika, prijatelja, generalno ljudi sa kojima pravim muziku, ono što ni oni nisu svjesni da imaju u sebi. Isto se odnosi i na mene samog. Muzički sam producent zato što je to najbolji posao na planeti Zemlji. Toliko je zanimljiv i neistražen još uvijek, uključuje toliko stvari kojima se moraš baviti. Od organizovanja do oblikovanja nekih projekata.

Šta jednog producenta čini unikatnim?

Producenta čini unikatnim ono što on jeste. Onda kada je producent spreman reproducirati sve što on jeste. Često mladi producenti nastoje iskopirati ono što je trend ili imaju uzore poput kojih žele da budu. Naravno, odlično je imati i uzore i reference, i ne možemo tu izmišljati toplu vodu, ali, unikatan si onda kada imaš dovoljno vještina i zrelosti da pokušavaš premjestiti igru na neki drugi kolosijek. Promijeniti stvari, donijeti nešto novo. Ono što je u tebi i samo u tebi. Muzika nikada ne može biti dosadna zato što je muzika odraz čovjeka, a svaki čovjek je različit. Trebamo samo nastojati dovoljno raditi da možemo svaku ideju koju osjećamo u sebi izraziti i realizirati.

Kakva kreativna rješenja u muzici želite da podijelite sa polaznicima Helem Nejse Talent Akademije?

Program primijenjene muzičke produkcije na Helem Nejse Talent Akademiji je program koji bih ja volio da sam pohađao prije 10 ili 15 godina. I isto je tako program koji je i meni koristan i nakon 10 godina. Ono što ja želim podijeliti sa polaznicima Helem Nejse Talent Akademije jesu druge perspektive procesa koje jedan producent može imati. Nastojim pokazati mladim polaznicima da mogu uraditi sve što zažele i da ih na neki način ohrabrim da budu ono što jesu, da istražuju, da eksperimentišu, da se zafrkavaju, da ne odbijaju ništa i da svo dosadašnje znanje prošire sa iskusnim muzičarima koji će im sigurno reći nešto što ne mogu naći ni u jednoj knjizi ni na internetu. Ja ću podijeliti svoja razmišljanja u procesu stvaranja muzike za crtani, za serije, za pravljenje pjesama.